1. UKRATKO O ŠKOLI:
  2. Javna ustanova Osnovna škola „Đurđevik" u Đurđeviku najstarija je obrazovna ustanova na području općine Živinice.Počela je sa radom daleke 1911./1912. školske godine kao četverorazredna osnovna škola.Zgradu škole,koja je sačuvana do danas sagradila je Austrougarska monarhija.Prvi učitelj u školi bio je  Smail Divanefendić. U periodu agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.godine) škola je radila u veoma teškim uslovima ali izvođenje nastave nije prekinuto. U sastavu škole nalaze se tri područne škole u Starom Đurđeviku,Podgajevima i Kuljanu. Osnovna škola „Đurđevik" danas je moderna škola,opremljena modernim tehničkim i drugim sredstvima za izvođenje nastave.Škola i ostali školski prostori su osim toga i veoma lijepo uređeni.Park ispred Centralne škole je niz godina bio najuređeniji na području Tuzlanskog Kantona,za šta smo više puta nagrađivani.U školskom dvorištu nalazi se nekropola stećaka izuzetne kulturno-historijske i umjetničke vrijednosti. Rezultati koje škola postiže u nastavi su više nego dobri.Zapažene rezultate postižemo i na takmičenjima.U svim disciplinama imamo pobjednike na općinskim i kantonalnim takmičenjima,a sa federalnih i državnih takmičenja imamo nekoliko zapaženih rezultata. Naša škola je prepoznatljiva po tradicionalnoj LIKOVNOJ KOLONIJI  osnovanoj 1999. godine. Sve vaše primjedbe, sugestije i prijedloge kao i sve kontakte uspostavite preko ADMINISTRATOR e mail adrese: os.djurdjevik@montk.gov.ba kontakt telefon: 035 762 095

napisao prof. Emir Nišić

  1.  ŠKOLSTVO U ĐURĐEVIKU Uvijek s ponosom ističem činjenicu da je u Đurđeviku otvorena prva škola na području naše općine. Na zahtjev naprednih seljaka i trgovaca iz ovog kraja, Austro- Ugarska je izgradila školu 1910. godine, a otvaranje škole dobro će doći i šumskim radilištima na Mačkovcu,Miljkovcu, Stuparima i Bišini gdje se već ukazala potreba za radnicima koji znaju čitati i pisati. U ovu školu uspisali su se pored učenika iz Đurđevika,učenici sa šireg područja, uglavnom iz ovih mjesta: Lupoglava, Vrnojevića, Brnjice, Podgajeva, Djedina, Višće, Bašigovaca, Kovača, Lukavice i Živinica. Tek u trećoj generaciji upisuju se i prve učenice, među kojima: Rasema Ramić,Razija Hašimbegović,Razija Čokić, Ferida Nišić...19 Već je mnogima poznato ime prvog učitelja naše škole, a to je bio Smail Divanefendić iz Tuzle, a osim njega u ovoj školi su islamski vjeronauk predavali hafizi Mustafa Butković i Muhamed Žabić, dok je pravoslavni vjeronauk predavao pop Jovo Kaljević. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, nije se puno izmijenio školski susatav, osim što je vjeronauka postala zastupljenija u odnosu na ostale predmete. U ovom periodu otvorena je i četverorazredna škola u Podgajevima 1938. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, školska zgrada u Đurđeviku bila je smještaj za nacističku vojsku, pored koje su imali visoku osmatračnicu.Poslije oslobođenja naše zemlje, tj. poslije Drugog svjetkog rata, i ovdje započinju analfabetski tečajevi sa 19 Živinice kroz istoriju, revoluciju i socijalističku izgradnju, grupa autora, Živinice, 1988.
  2. 31. 31 proširivanjem osnovnog znanja, u cilju povećavanja razine pismenosti kod stanovništva. Osim toga ova škola dobiva ime po narodnom heroju, pa će se sve do početka rata na području Jugoslavije ova škola zvati O.Š. Rade Marjanac Đurđevik. Zbog politike opismenjavanja stanovništva otvara se i radnička škola u Živčičima, u kojoj su radili Sjepan Varga i Miladin Pelemiš. U periodu poslije drugog svjetskog rata škole u Podgajevima i Đurđeviku nisu imale kapaciteta da prime sve učenike, pa se otvara škola u Nevrenči, u koju se upisuje oko 200 učenika, dok je u to vrijeme škola u Đurđeviku brojala oko 350 učenika, a škola u Podgajevima 150. Za to vrijeme u školi u Đurđeviku su radili: Smail Divanefendić(mlađi), Brano Dmitruk, Jovo Marković i Miladin Pelemiš. U novoj školi u Nevrenči radile su samo učiteljice i to: Stana Marković, Stojanka Krišan,Ružica Mijatović. Učitelj u Podgajevima bio je Selimir Gorušanin. Škola u Kuljanu se otvara školske godine 1950/51. , i to u prostorijama mekteba, prvi učitelj ove škole bio je Enes Aganović iz Gračanice. Školu u Kuljanu pohađala su djeca iz mjesta:
  3. 32. 32 Džebari, Gladojevići,Naseoci, Kršići i Brgule. Osim toga pomenut ću da je 1953. godine otvorena i četverorazredna škola u Bašigovcima, isto u prostorijama mekteba, u koju je išlo oko 150 učenika, prva učiteljica ove škole bila je: Jovanka Radojević, poslije stižu Milena i Dragoslav Petrović. Osmogodišnja škola u Bašigovcima otvorena je 1980. godine. Šestorazredna škola počinje sa radom u Đurđeviku 1953. godine, a 1964. otvorena je osmogodišnja škola. Godine 1985. otovorena je nova školska zgrada u Starom Đurđeviku i to pored stare škole, mada je po projektu bilo planirano da se nova školska zgrada gradi na jednoj poljani na Staroj Pruzi, ali se od toga odustalo, jer se nastojala zaštititi poljoprivredna proizvodnja. Pored ove školske zgrade u periodu od 1982-1986. izgrađene su i škole u Podgajevima, Svojatu i Donjim Dubravama. Osmogodišnja škola u Đurđeviku dobija fiskulturnu dvoranu, a priključena je i na sustav grijanja RMU Đurđevik. Prema popisu iz 1971. godine na području općine Živinice bilo je 7.059 nepismenih, ili 24% od ukupnog broja stanovništva, a 1.917 u dobi od 18-35 godina, prilikom čega je donesen Akcioni plan za opismenjanavnje radno-aktivnog stanovništva, a svoj doprinos u ostvarivanju ovog plana uzele su škole, kao i škola u Đurđeviku. Broj nepismenih po naseljima 1971. godine ukazao je na to da je broj nepismenih u Đurđeviku 207, Podgajevima 129, Bašigovcima 120,Kuljan 27 i Stari Đurđevik 21. Broj nepismenih u ostalim naseljima bio je : Živinice selo 245, Gračanica selo 186, Tupkovići 172, G. Dubrave 137, Živinice mjesto 132, Svojat 96, D. Dubrave 94, Šerići 93,Suha 66, Priluk 62, D. Višća 43.
  4. 33. 33 U periodu od 1971-1981. godine provedbom Akcionog plana osnovnu školu je završilo više od 2500 radno-aktivnog stanovništva,a najveće rezultete u tome je postigla O.Š. Rade Marjanac Đurđevik. Ova škola oduvijek je nizala uspijehe, a privremeno je obustavila svoj rad tokom posljednjeg rata, a u prostorijama škole bile su smeštene i izbjeglice. Škola je izdavala i svoj list „Đurđevak“, ovdje je osnovana i zavičajna zbirka, njegovanje kluturnih spomenika uvijek je bila prioritet. Što se tiče nastavnog kadra, u ovoj školi uvijek su radili kvalitetni nastavnici, a školom su rukovodili sposobni direktori. Došao sam do nekih podataka iz 2003. godine iz kojih doznajemo da je ova škola imala ukupno 780 učenika, raspoređenih u 32 odjeljenja, prosječan broj učenika po odjeljenju je 24,38. Površina škole u Đurđeviku je 2696,5m2 , napominjem da postoje dvije školske zgrade sa velikim dvorištem, zatim tu je velika fiskulturna sala (420m2 ), velik sportski poligon sa tribinama (1200m2 ), zatim prelijep park sa stećcima, fontanom, dosta cvijeća, voća, kao i crnogoričnog drveća, površina dvorišta je 13.200m2 . Škola u Starom Đurđeviku ima površinu od 442,6 metara kvadratnih, a tu je također lijepo školsko dvoršte sa poligonom (površina poligona 2706m2 ), ovdje nije uračunata površina stare škole u kojoj je sad ambulanta, površina školskog dvorišta je 1854m2 . Površina škole u Podgajevima je 442 metra,a površina školskog dvorišta (poligona) je 2270m2 . Prosječna kvadratura učionica O.Š. Đurđevik je 56m2 ,a površina biblioteke je 56m2 . U ovoj školi danas je zaposleno 70 ljudi, od čega 51 nastavnik. Podaci iz 2007. govore da školu pohađa 1086 učenika u 45 odjeljenja, u školi je zaposleno 80 ljudi, od čega 61 nastavnik.
  5. Pošto sam ponosni učenik ove škole za ovu priliku pomenut ću imena svojih nastavnika kojih se sjećam u prvom redu moga dobrog učitelja koji evo već dugo nije živ, a koji bi bio naročito ponosan na sva moja djela, a to je Šahbaz Halilović, moji ostali nastavnici bili su: Jagodić Nađija, Goletić Maida, Avdić Nezir, Maksida Alibašić, Abdurahman Šabanović, Dino Muminović, Sabit Sejfić, Alić Halida, Cvija Barišić, Mirzeta Butković, Sabiha Šišić, Halida Hašimbegović, Hazim Fehrić, Besima Jagodić, Amira Hašimbegović, Huesin Redžić, Rasim Softić, Trumić Hanifa, Safeta Delić, Džafer Hodžić, Hamzagić Abdel, Nermina Mujić, Sanela Krajišnik, Mujagić Ismet, Džemo Brčaninović, Ibrahim Kalajdžić, Ibrahim Džihanović, Lejla Jusufović, Azim Hurić i još nekoliko njih kojima ne pamtim prezimena: Mirsada, Derva, Edina, Damir... Ovim putem im hvala na svemu što su me naučili.
  6.